Sve što niste znali o nastanku rijeka

Riječnu vodu djelimično čini voda iz izvora i jezera, a djelimično je to i kišnica koja teče po površini i ulijeva se u riječno korito, te voda od otopljenog snijega i leda.

Kiša i ostale padavine koje padaju na površinu zemlje stalno otiču u obliku potočića, potoka, rječica i rijeka, te se spajaju i čine veliki vodeni tok koji postaje široka rijeka. Neke rijeke se ulijevaju u more, druge u jezera, dok treće, koje prolaze kroz suve doline postaju sve manje, sve dok, zbog isparavanja i poniranja u suvu zemlju, potpuno ne nestanu.

Velike rijeke uglavnom imaju mnoge pritoke koje se u njih ulijevaju. Na primjer, Ohio i Missouri u Sjevernoj Ameri­ci, koje su i same po sebi velike rijeke, zapravo su pritoke veće rijeke koja se zove Mississippi. Svaka rijeka pritoka ima svoje manje pritoke, tako da je veliki riječni tok rijeke Mississippi čini na hiljade rijeka, rječica, potoka i potočića.

Površina koju obuvhata riječni tok može biti vrlo prostrana. Tok rijeke Mississippi — Mis­souri, na primjer, koje su dugačke oko 6.600 kilometara, nalazi se na površini od preko 3 miliona kvadratnih kilometara. Najveći tok na svijetu ima južnoamerička rijeka Amazon i to je preko 1 milion kilometara kvadratnih.

Rijeke svojim tokom u dužem periodu mogu prouzrokovati, znatnu eroziju tla. Veliki kanjon rijeke Colorado pokazuje koliko se kanjon može duboko usjeći u dolinu svog toka.

Izvor: geek.hr